Tvrtke partneri

sla-small

Partner  na području Slavonije i Baranje

karpa-small
Partner na području Istre i Kvarnera

pro-small
Partner u regiji Dalmacije

Kvaliteta energije

kvaliteta-energijeUpotreba pojma „kvaliteta električne energije“ počela je 1990-ih godina te se danas spominje u gotovo svoj literaturi povezanoj s električnom energijom. Otvaranjem i deregulacijom tržišta električna se energija tretira kao proizvod, stoga i elektroprivredna poduzeća i potrošači električne energije sve više vode brigu o njezinoj kvaliteti. Iako problemi povezani sa smetnjama i kvarovima u elektroenergetskom sustavu nisu novi, nov je sistemski inženjerski pristup toj problematici potaknut razlozima koje navodimo u nastavku.

  • Nove generacije trošila s elektroničkim sklopovljem i mikroprocesorskim upravljanjem znatno su osjetljivije na promjenu kvalitete električne energije u odnosu na starije generacije uređaja.
  • Stalna težnja za povećanjem učinkovitosti intenzivira primjenu energetske elektronike i kompenzacijskih postrojenja radi smanjenja gubitaka, što rezultira povećanjem razine harmonika u elektroenergetskom sustavu.
  • Povećava se potrošačka svijest o kvaliteti napajanja i općenito o smetnjama koje narušavaju kvalitetu, što prisiljava elektroprivredu na poboljšavanje kvalitete isporučene električne energije.
  • Povećanjem informacijske povezanosti razvijaju se umreženi integrirani sustavi koji su znatno osjetljiviji na kvar pojedinih komponenata.
  • Sve veće učešće distribuiranih izvora u distributivnoj mreži povećava probleme vođenja pogona, što se odražava na kvalitetu opskrbe električnom energijom.

Kvaliteta opskrbe električnom energijom prvenstveno je pojam povezan s potrošnjom, odnosno krajnjim potrošačima, koji obuhvaća kvalitetu napona, sigurnost opskrbe i kvalitetu usluga (pružanje informacija potrošačima). S obzirom na to da kvaliteta električne energije mora biti mjerljiva veličina, definira se kao „skup parametara u danoj točki elektroenergetskog sustava, usporedivih sa skupom referentnih tehničkih parametara, koji omogućuje ispravno funkcioniranje uređaja u predviđenom smislu bez značajnijeg gubitka performansi i životnog vijeka“.

Osnovni su parametri koji određuju kvalitetu napona:
1. frekvencija
2. amplituda
3. simetričnost
4. sadržaj harmonika
Smetnje poput propada i nadvišenja, superponirani prenaponi niskih i visokih frekvencija te treperenje napona (flikeri) također karakteriziraju njegovu kvalitetu.

U savršenom slučaju, električno napajanje karakterizirala bi konstantna amplituda i frekvencija sinusnog napona, no zbog realnih impedancija elemenata sustava napajanja i velike raznolikosti u ponašanju trošila nastaju prijelazne pojave i poremećaji napajanja pa je u stvarnosti situacija drugačija. Kvaliteta opskrbe može pritom biti mjera koliko se stvarni sustav napajanja razlikuje od savršenog. Ako je kvaliteta dobra, trošila će raditi zadovoljavajuće i učinkovito, a troškovi će biti niski, kao i emisija CO2. No ako je kvaliteta napajanja loša, priključena će se trošila kvariti, skraćivat će im se životni vijek, a učinkovitost pogona bit će niska s visokom emisijom CO2.

To znači da kvaliteta opskrbe električnom energijom ima svoju cijenu, jer zbog loše kvalitete nastaju financijski gubitci. Istraživanja u EU-u pokazuju da, ovisno o tipu potrošača, gubitci zbog prekida napajanja mogu iznositi do 750.000 € dnevno u industriji, do 30.000 € po minuti u telekomunikacijama te do 3,000.000 € po jednom prekidu u proizvodnji poluvodiča.

Ukupni gubitci zbog loše kvalitete električne energije u EU-u iznose oko 150 milijardi € godišnje, dok industrijski sektor na rješavanje problema kvalitete opskrbe troši svega oko trećinu tog iznosa, što pokazuje da je investicija u podizanje kvalitete itekako isplativa.

Pokazatelji sigurnosti opskrbe također su statističke veličine koje se određuju za određeno opskrbno područje na temelju podataka prikupljenih kroz jednu godinu. Glavni su pokazatelji sigurnosti opskrbe tzv. indeks SAIFI (prosječna učestalost prekida napajanja po potrošaču) i indeks SAIDI (prosječno trajanje prekida po potrošaču), na temelju kojih je moguće međusobno uspoređivati pojedina opskrbna područja.
Iz navedenih razloga intenzivno se razvija oprema za nadzor kvalitete opskrbe s tendencijom uspostave sustava kontinuiranog nadzora, kako bi se na temelju trendova pojedinih parametara kvalitete napona proaktivno djelovalo u cilju prevencije nepoželjnih smetnji i ispada napajanja.

Direktive EU-a propisuju da svaki kupac ima pravo na kvalitetnu opskrbu električnom energijom te u slučaju pojave problema za koje se sumnja da su uzrokovani lošom kvalitetom isporučene električne energije ima pravo tražiti da distribucijsko poduzeće obavi provjeru mjerenjem pomoću odgovarajućih mjernih uređaja – mrežnih analizatora te da o rezultatima obavijesti kupca.

Mrežni analizatori predstavljaju posebnu vrstu digitalnih mjernih instrumenata zasnovanih na mikroprocesorskoj tehnologiji s mogućnošću lokalne obrade i memoriranja podataka u skladu sa standardom IEEE 61000-4-30, kojim su određene metode mjerenja i obrade podataka za određivanje parametara kvalitete napona kao što su frekvencija uzorkovanja, točnost A/D konverzije, agregacija vremena za usrednjavanje podataka i sl. Mrežni analizatori izrađuju se u tri klase točnosti: A, S i B. Najtočniji uređaji klase A
predviđeni su za laboratorijska ispitivanja i terenska mjerenja u slučajevima rješavanja sporova između isporučitelja i kupca povezanih s kvalitetom napona napajanja. Smatra se da deklarirani uređaji klase A moraju dati identične rezultate mjerenja ako su priključeni na isto mjerno mjesto. Uređaji S i B klase manje su točnosti pa su i jeftiniji, a predviđeni su za ugradnju u postrojenja radi kontinuiranog nadzora kvalitete napona. Zajednička je karakteristika mrežnih analizatora da su opremljeni komunikacijskim kanalom koji se može primjenjivati za povezivanje u lokalni ili daljinski sustav nadzora kvalitete napona.

Otvaranje tržišta električne energije i nastojanje da se emisija stakleničkih plinova smanji proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora pokrenulo je sve intenzivnije uvrštavanje distribuiranih izvora u razdjelne mreže. Pojava distribuirane proizvodnje i nastojanja operatera distributivnih sustava da održavaju kvalitetu opskrbe potaknuli su razvoj novog pristupa vođenju razdjelnih mreža kroz filozofiju pametnih mreža (smart grids). Primjena novih komunikacijskih tehnologija u području mjerenja omogućila je razvoj pametnih brojila, koja osim mjerenja potrošnje posjeduju i mogućnost nadzora određenih parametara kvalitete napona, čime se sustav daljinskog nadzora kvalitete opskrbe približava idealnom stanju – da svako mjesto primopredaje bude obuhvaćeno i nadzorom kvalitete električne energije.

 

Elektroprivreda potiče upotrebu učinkovitijih trošila jer to smanjuje potrebe za povećanjem njezinih kapaciteta. Međutim, upravo ta nova učinkovitija oprema postaje izvor dodatnih problema povezanih s kvalitetom električne energije.

Centar za kvalitetu energije u sklopu tvrtke Nabla plus omogućuje sveobuhvatnu uslugu mjerenja i analize potrošnje električne energije u vašem objektu, detekciju problema i potencijalna rješenja te implementaciju optimalnog rješenja koje će dovesti vaš objekt/postrojenje, kao i vaše poslovanje, na novu razinu energetske učinkovitosti, a samim time do optimizacije, odnosno smanjenja troškova poslovanja te do veće konkurentnosti na tržištu.

sla-small

Partner  na području Slavonije i Baranje

karpa-small
Partner na području Istre i Kvarnera

pro-small
Partner u regiji Dalmacije

Menu Title